23. svibnja 2021., Plitvička jezera – Akademija za politički razvoj nevladina je udruga koja promiče demokratske vrijednosti pluralizma, tolerancije i dijaloga u hrvatskom društvu. Kroz 17 godina djelovanja, u svojim programima obrazovali su preko 400 alumna, koji obuhvaćaju predstavnike političkih stranaka iz cijelog spektra, državne, lokalne i županijske dužnosnike i predstavnike javne uprave, novinare i urednike, predstavnike poslovnog sektora, akademije i civilnog društva. Protekog vikenda
Godišnji program najpoznatiji je i najstariji obrazovni program Akademije, pokrenut 2004. On podrazumijeva da svake godine grupa perspektivnih mladih lidera i profesionalaca zainteresiranih za unaprjeđenje znanja o suvremenim političkim procesima i vještinama javnog djelovanja iz različitih sektora zajedno uči o ključnim političkim konceptima i raspravlja o aktualnim političkim temama u tolerantnom ozračju i na temelju kvalitetnih informacija i interakcije sa sugovornicima. Godišnji program Akademije od početka se provodi u partnerstvu s Vijećem Europe i uklopljen je u njihov program obrazovanja političkih, ekonomskih i društvenih lidera u tranzicijskim državama koji se provodi kroz mrežu škola za politički razvoj.
Prvi seminar ovogodišnje generacije održao se od 21. do 23. svibnja na Plitvičkim jezerima u Hotelu Plitvice. Glavna tema seminara je bila – društvo i politika u suvremenoj demokraciji, s posebnim naglaskom na ekonomske politike, suvremene ideologije te lokalnu politiku i razvoj s fokusom na Liku kao povijesnu regiju te na Ličko-senjsku županiju kao jedinicu regionalne samouprave.
Iz Akademije za politički razvoj u programu su sudjelovale; izvršna direktorica Ivana Novoselec, članica Upravnog odbora Milena Zajović, predsjednica Upravnog odbora APR-a Maja Dodić. Jučer je održan posebni panel o razvoju Like pod nazivom “Lika kao prilika? Lokalna politika i razvoj Like”. Gostovali su: Milan Tankosić, ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu u Ministarstvu poljoprivrede; Ante Fumić, voditelj portala Lika Club; Darko Milinović, kandidat stranke LiPo za župana Ličko-senjske županije; a moderator je bio Hrvoje Krešić s N1 Televizije.
U konstruktivnoj raspravi Milan Tankosić, ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu, u Ministarstvo poljoprivrede, skrenuo je pažnju na Općinu Gračac koja ima čak 167 kilometara nerazvrstanih cesta, veliko teritorijalno područje i mnoštvo infrastrukturalnih problema. Tankosić kaže i kako je prilika Like poljoprivreda kroz brojne EU fondove, a spomenuo je i “pametna sela” koja će se putem Ministarstva podržavati u ruralnim krajevima Hrvatske među koje ulazi i ličko područje. Kaže kako se je potrebno maksimalno potruditi oko EU fondova kako bi se području Like, a koje zapravo uključuje i Gračac, lakše razvilo i napredovalo.
Ante Fumić, voditelj portala Lika Club koji djeluje u sklopu marketinške agencije Prilika Grupa, izložio je medijsku i PR stvarnost Ličko-senjske županije na nacionalnoj razini. Lika ne radi dovoljno kvalitetno na konstruktivnim PR aktivnostima, a lokalni mediji većinom pripadaju političarima i tako se i financiraju. S obzirom da je Lika Club najčitaniji lički medij, ispričao je anegdotu s pregovora s RTL-om, pri čemu je zaključeno da Lika Club ima mjesečno dvostruko veću čitanost pojedinačnih korisnika, nego što cijela Ličko-senjska županija ima stanovnika, dakle više od 80 000 korisnika. Spomenut je i medij The Plitvice Times kao jedini turistički magazin tog tipa području između Zagreba i Zadra, a koji je također dio Prilika Grupe. Osim toga, važna činjenica je i da nacionalne televizije nemaju redakcije i uredništva na cijelom području županije, izuzev HRT-a koji ima samo dva dopisnika za iznimno veliko područje. Sve to onemogućava komuniciranje pozitivne Like, ali i ličkih problema, na nacionalnu razinu.
Darko Milinović, kandidat za župana u drugom krugu lokalnih izbora za župana Ličko-senjske županije, isticao je kako Ličko-senjska županija ne stoji loše po BDP-u po glavi stanovnika, no glavni problem joj je porazno mali broj stanovnika koji je ispod 50 000 stanovnika. Uz to, očekuje od mladih da se vrate u Liku, te tvrdi da uvjeti za to postoje. Milinović smatra kako je ključ rješavanja problema decentralizacija.
U raspravi koju je vodio Krešić putem odgovora na pitanja polaznika došlo se do zaključka da Ličko-senjska županija treba razvoj brendova, a na pitanje polaznika koje kulture treba razvijati, svi su bili složni i na istom tragu – hrana i autentični proizvodi, te poljoprivreda i turizam s velikim umrežavanjem. Tu je i drvoprerađivačka djelatnost na kojoj treba raditi zbog velikih šumskih bogatstava.
Svi panelisti složili su se da Ličko-senjsku županiju čeka dug period oporavka, i da je potrebna sinergija svih sektora kako bi do toga došlo. U svakom slučaju, potrebna su desetljeća kako bi se demografska slika popravila, a to veže i kvalitetniju ekonomsku i kulturološku poziciju Like u Hrvatskoj.
U događanju APR-a sudjelovali su brojni gosti tijekom vikenda, a polaznici su bili zadovoljni sadržajnošću i konstruktivnosti rasprave.
Pogledajte fotogaleriju s panela o razvoju Like na linku.